Si kya bulijjo ennaku zo okukyuka okumala ekiseera. Okuvaamu omusaayi kuyinza okuzitowa oba okukendeera, era okuzimba kuyinza okujja n’okugenda. Naye oluusi, enkyukakyuka mu nsonga z’ogenda mu nsonga ziyinza okuba akabonero akalaga nti olina ekizibu.
Endometriosis, fibroids, pelvic inflammatory disease (PID) n’endwadde z’ekikaba (STIs) byonna bisobola okuleeta obuzibu mu nsonga. Manya ebya bulijjo bwe kituuka ku nsonga, ne ddi lw’osaanidde okunoonya obuyambi.
Okugenda mu nsonga zange kwa bulijjo?
Abakyala abasinga bagenda mu nsonga buli luvannyuma lwa nnaku 28, wadde nga wonna wakati w’ennaku 21 ne 40 kya bulijjo.
Okutwalira awamu, ekiseera kijja kumala ennaku nga ttaano. Okuvaamu omusaayi kujja kusinga mu nnaku ezisooka. Ku mutendera guno kyabulijjo kubanga omusaayi gujja kuba mumyufu nnyo. Oluvannyuma lw’ekyo kijja kukyuka kifuuke kya pinki n’oluvannyuma kitaka oba ekiddugavu ng’omusaayi gugenda gweyongera. Abakyala abasinga bafiirwa ebijiiko by’omusaayi ebiwera 2 oba 3 mu nsonga.
Kitera nnyo okufuna okuzimba okutandika nga tonnagenda mu nsonga ne kumala ennaku ssatu. Bw’oba olina obulumi mu nsonga, waliwo ebintu by’oyinza okukola okukuyamba. Wadde nga dduyiro ayinza okuba ekintu ekisembayo mu birowoozo byo, okugenda okutambulako kwokka kiyinza okumalawo okuzimba. Osobola n’okugezaako eddagala eriweweeza ku bulumi eritali ku ddagala.
Bw’oba osanga obuzibu okugumira omusaayi oba obulumi, kiyinza okuba akabonero akalaga nti olina ekizibu.
Kiki ekibalibwa ng’ekiseera ekizito?
Oyinza okuteebereza dda nti olina ensonga ezizitowa naye kiyinza okukuzibuwalira okukakasa.
Engeri emu gy’oyinza okumanya oba ensonga zo zizitowa okusinga bwe zirina okuba, kwe kuba ng’oyita mu paadi ya sanitary buli ssaawa oba bbiri oba ng’olina okuzuukuka ekiro okukyusa paadi yo. Akabonero akalala bw’oba olina ebizimba by’omusaayi ebinene okusinga ekinusu kya ssente 50.
Ddi lwe nnina okufuna obuyambi ku nsonga zange ezizitowa era eziruma?
Bw’oba ovaamu omusaayi mungi nga gukaluubiriza obulamu bwo, kye kiseera okukeberebwa. Ne bwe kiba nti tewali kintu kya maanyi kikuleetera okugenda mu nsonga, okufiirwa omusaayi ogw’enjawulo buli mwezi kiyinza okukuviirako obulwadde obuyitibwa anaemia. Okukendeera kw’omusaayi kiyinza okukuleetera okuwulira nga tolina bulungi n’okukoowa ennyo.
Naawe funa okukeberebwa singa:
- olaba enkyukakyuka mu bulumi bw’omu nsonga z’ofuna
- okugenda mu nsonga kwo kutuuka mangu nnyo oba kikeerezi okusinga bwe kitera okubeera
- ovaamu omusaayi wakati w’ensonga oba oluvannyuma lw’okwegatta
Kiki ekivaako enkyukakyuka mu nsonga zange?
Bw’oba waakatandika okumira empeke eno oba eddagala eddala eriziyiza okuzaala ery’obusimu, osanga ojja kulaba ng’ennaku zo zikyuka. Zirina okuddamu okusenga mu nkola eya bulijjo oluvannyuma lw’emyezi mitono. Ebyuma ebiyingira mu nnabaana (IUDs) bisobola okukuleetera okugenda mu nsonga okuzitowa naye tebirina kuba bizito nnyo nga tosobola kugumira.
Bw’oba tolowooza nti ku bino byombi bye bivunaanibwa, oyinza okuba n’akakwakkulizo akamu ku kano. Bonna bajjanjabwa, kale yogerako ne Marie Stopes Ghana ku ky’okufuna obuyambi.
Ebizimba ebiyitibwa Fibroids
Fibroids bizimba ebikula mu lubuto oba okwetooloola. Si ba kookolo. Ng’oggyeeko okugenda mu nsonga okuluma, okuzitowa n’okuvaamu omusaayi wakati w’ensonga bisobola okuvaako:
- obulumi oba okunyigirizibwa mu lubuto lwo olwa wansi oba mu mugongo
- okuziyira oba okuwulira obwetaavu bw’okuweweeza ennyo
- obulumi oba obutabeera bulungi nga weegatta
Ziyinza okwawukana mu bunene okuva ku ntangawuuzi okutuuka ku melon. Gy’okoma okuba ennene, oba gy’okoma okuba n’ebizimba ebiyitibwa fibroids, gy’okoma okufuna obubonero.
Okusinziira ku ngeri gy’okoseddwamu, nabo bayinza okunenya singa oba osanga obuzibu okufuna olubuto.
Obuzibu oba obulwadde bw’okuzimba ekisambi
Obulwadde bwa Pelvic Inflammatory disease (PID) buyinza okuva ku ndwadde z’ekikaba (STIs) nga chlamydia ne gonorrhea ezitajjanjabwa bulungi.
PID esobola okukuleetera obulumi mu lubuto olwa wansi n’okuvaamu omusaayi wakati w’ensonga oba nga weegatta. Amazzi agakulukuta mu bukyala gayinza okukyuka era oluusi naawe osobola okufuna omusujja.
Ebizimba mu nkwaso
Ensawo zino ezijjudde amazzi zikula ku nkwaso zo era zitera nnyo. Zitera okugenda ku bwazo nga tozitegedde wadde. Naye singa zikula nnyo, ziyinza okukuleetera okugenda mu nsonga n’okulumwa olubuto olwa wansi.
Obulwadde bwa endometriosis
Endometriosis esobola okuvaako okugenda mu nsonga okuzitowa ennyo, okuluma oba okutali kwa bulijjo nga kuzibu nnyo okuddukanya. Endometriosis nayo esobola okuvaako obutazaala.
Obulumi bw’endwadde z’omu lubuto butera okubeera obubi ng’ogenda mu nsonga, naye busobola okumala omwezi gwonna. Era kiyinza okubeera ekibi ennyo ng’olina wee oba poo. Oyinza n’okulumwa nga weegatta oba ng’omaze okwegatta n’owulira ng’olwadde, okuziyira oba ekiddukano.
Olubuto olutali mu nnabaana
Olubuto olutali mu lubuto lw’omwana omwana bw’atandika okukula ebweru w’olubuto lwo. Ebiseera ebisinga ojja kusubwa mu nsonga naye bw’etuuka, ejja kulabika ng’erimu amazzi ate nga ya kitaka enzirugavu. Oyinza n’okulumwa mu lubuto lwo olwa wansi wansi ku ludda olumu.
Olubuto olw’ebweru w’olubuto terusobola kulokolebwa. Kiyinza okufuuka eky’obulabe eri obulamu singa kikula ekimala kale kyetaaga obujjanjabi obw’amangu.
Nsobola kufuna wa obuyambi ku nsonga eziruma, ezizitowa oba ezitali za bulijjo?
Singa ennaku zo zikyuse oba ng’olowooza nti oyinza okuba ng’olina emu ku mbeera zino, ., tuukirira naffe oba genda mu ddwaaliro lya Marie Stopes erikuli okumpi. Nga bw’olinda essaawa yo, tandika okuwandiika diiru y’obubonero bw’obulwadde buno. Kiyinza okutuyamba okukola ku bujjanjabi obusinga obulungi gy’oli osobole okubeera mu kkubo eridda engulu mu bbanga ttono.
