
Bagamba nti obulamu butandikira ku myaka 40 kyokka okubeera omukyala ow’emyaka egy’omu makkati kisingako nnyo ku kukuuma sitamina y’okusula ebweru ekiro kyonna. Obulamu bwo, omubiri gwo n’obusimu bwo bikyuka nnyo mu kiseera kino. Omuwendo gwa estrogen mu mubiri gwo gutandika okukendeera, enkwaso zo zilekera awo okufulumya amagi, eddirisa lyo ery’okuzaala liggalawo mpolampola, era n’okugenda mu nsonga tekutambula bulungi. Kye kiseera okulamusa ensonga etasobola kwewalika nti ye menopause.
Kino kiyinza okubaawo wakati w’emyaka 45 ne 55.
Ntegeera ntya nti nnaatera okuva mu nsonga?
Emyaka – oba emyezi – egikulembera okutandika okuva mu nsonga girina obubonero bungi. Ekisinga okweyoleka mu byonna kwe kugenda mu nsonga ezitali za bulijjo. Obunene bw’obubonero buno buyinza okwawukana okusinziira ku mukyala, naye kiyinzika okuba nti omukyala anaatera okuva mu nsonga ajja kufuna ensonga ezitali za bulijjo (abakyala abamu bayinza okumala emyezi egiwerako nga tebannagenda mu nsonga nga tekinnaddamu kutandika). Kyokka oluvannyuma lw’ekiseera, enzirukanya y’ensonga ejja kukoma ddala.
Ng’oggyeeko okugenda mu nsonga ezitali za bulijjo, omukyala ayinza okufuna obubonero obulala obulaga nti avudde mu nsonga. Wano waliwo obubonero obutonotono bw’olina okwegendereza:
- Ebiwujjo ebibuguma
- Entuuyo z’ekiro
- Okukala kw’obukyala
- Obuzibu mu tulo
- Okuwunya
- Okukendeera kw’enkyukakyuka mu mubiri
- Okufiirwa amabeere okujjula
- Okweyongera kw’omugejjo
- Enkyukakyuka mu bwagazi oba obwagazi
- Omuudu ekyukakyuka
Wadde ng’obubonero buno buyinza okuba nga bwe bulaga nti omuntu asemberera okuva mu nsonga, okuzuula obulwadde mu butongole obw’okuggwaamu amaanyi kukolebwa ng’omukyala agenze nga tagenda mu nsonga okumala emyezi 12 egy’omuddiring’anwa.
Okuva mu nsonga nkola ya butonde mu biramu; wabula kiyinza okutandika nga bukyali ku bakyala abamu.
Kiki ekivaako okuva mu nsonga nga bukyali?
Omukyala bw’atandika okulaga obubonero obwo waggulu nga tannaweza myaka 40, kino kitwalibwa ng’okuva mu nsonga nga tannatuuka. Okuva mu nsonga nga bukyali kitera okubaawo ng’omukyala tannaweza myaka 45. Okuva mu nsonga nga tannatuuka mbeera omukyala gy’ayita mu nsonga ng’akyali muto okusinga bwe kisuubirwa. Embeera z‟obujjanjabi ezimu, eddagala, obuzaale n‟engeri y‟obulamu bisobola okuvaako okuva mu nsonga nga bukyali. Mu bino biyinza okuli:
- Okulongoosebwa nga kuggyamu nnabaana oba enkwaso
- Obutabeera bulungi mu nsengekera y’obutonde (chromosomal abnormalities).
- Endwadde z’abaserikale b’omubiri (autoimmune diseases).
- Yinfekisoni
- Okunywa sigala
- Obuzibu mu buzaale
- Obulwadde bw’obukoowu obutawona
Obulwadde bw’okuggwaamu amaanyi mu nsonga busobola okujjanjabibwa?
Eky’okuddamu eky’angu kiri nti yee. Abakyala ab’enjawulo bayinza okufuna obubonero bw’okuggwaamu amaanyi mu nsonga ku buzibu obw’enjawulo. Obubonero bwe buba obw’amaanyi era nga bukosa omutindo gw’obulamu bw’omuntu ssekinnoomu, obujjanjabi bw’obusimu buyinza okuba obujjanjabi obulungi.
Mu kiseera ky’okugenda mu nsonga, enkwaso tezikyakola bungi bwa estrogen ne progesterone obwetaagisa; obujjanjabi bw’obusimu (era obumanyiddwa nga Hormone Replacement Therapy – HRT) bukoleddwa okutumbula obusimu buno obukendeera. Kino kikwata butereevu ku kukendeeza ku bubonero obukwatagana n’okuggwaamu amaanyi mu nsonga.
Okufaananako n’obujjanjabi obulala bungi, waliwo obulabe obuyinza okuva mu HRT. Eno y’ensonga lwaki kyetaagisa nnyo omukyala agenda mu nsonga okwebuuza ku musawo alina ebisaanyizo. Okwejjanjaba tekuweebwa magezi kuba kiyinza okuleeta obulabe okusinga okuganyula. Okusobola okufuna ebirungi, obujjanjabi bw’obusimu bulina okutuukagana n’embeera y’obulamu bw’omuntu ssekinnoomu, era kino kyetaagisa obukugu bw’omusawo omukugu.
Tuli basanyufu okuddamu ekibuuzo kyonna ekikwata ku nsonga z’okuggwaamu amaanyi n’obujjanjabi obwetaagisa. Okufuna okwebuuza ku by'obulamu bw'abakyala mu bujjuvu, nyweza wano okuzuula eddwaaliro lya Marie Stopes okumpi naawe.




